Promologo_edited_edited.png
  • Prim. Dr Emir Talirevic

Kako prepoznati Parkinsonovu bolest?

Updated: Jan 14

Jedna jako česta bolest sa kojom se svakodnevno srećemo u kliničkom radu jeste Parkinsonova bolest. Radi svoje rasprostranjenosti, ovo oboljenje je u centru pažnje različitih kliničkih ispitivanja. Na žalost, dosta često srećemo pacijente sa ovom bolesti kod kojih se kasni sa postavljanjem dijagnoze što ima jako velikog značaja u dajem toku njeihovog liječenja te u samoj prognozi. Razlog u ovoj činjenici leži u različitim simptomima i načinu prezentacije. Iako je sama Parkinsonova bolest karakterizirana u tipičnoj kliničkoj slici sa tremor (drhtanjem ruku), rigidnim i krutim ekstremitetima, usporenim pokretima te nestabilnosti prilikom hoda, statistički veliki broj pacijenata ima atipičnuprezentaciju koja uključuje takozvane ne-motorne simptome (NMS). Među ovim ne-motornim simptomima obično nalazimo poremećaje ponašanja, intelektualni pad, promjene raspoloženja, smetnje i promjene sa snom te poremećaje čula mirisa.


U studijama koje su rađene kod pacijenata sa Parkinsonovom bolesti, najčešći nemotorni simptomi su bili:

  • anksioznost (68%)

  • malaksalost (58%)

  • bolovi u nogama (38%)

  • nesanica (37%)

  • urinarne smetnje (35%)

  • pretjerano stvaranje pljuvačke (31%)

  • pad koncentracije (27%)

Postavljanje ranije dijagnoze Parkinsonove bolesti je od ogromnog značaja jer pojava simptoma kod pacijenta obično označava postojanje većih promjena na samom tkivu mozga koje su vrlo često ireverzibilne. Trenutno se vrši jako puno studija koje imaju za cilj pronalazak nekog mjerljivog parametra u krvi ili moždanom likvoru koji će omogućiti postavljanje dijagnoze bolesti prije nastanka samih simptoma, te na taj način omogućiti brž i kavlitetnije liječenje

koje će imati puno bolje rezultate dugoročno.


Uvođenje lijekova kod Parkinsonove bolesti obično jako brzo dovede do potpune ili djelimične kontrole simptoma, međutim, sa vremenom, dolazi do razvoja komplikacija liječenja. Za ove pacijente, na raspolaganju su noviji lijekovi te hirurška metoda koja se naziva duboka moždana stimulacija. Ova metoda se sastoji u implantaciji elektrode sa četiri mjesta kontakta na jednu od dvije lokacije u mozgu (Gpi i STN) koje se zatim stimuliraju preko aparata ugrađenog ispod kože prednjeg zida grudnog koša. Iako je dovela do revolucije u liječenju ove bolesti, ova metoda nije prikladna za sve pacijente i ne rješava sve probleme koje Parkinsonova bolest nosi sa sobom te je potrebno napraviti pažljiv pregled i odabir pacijenata kojima se ona preporučuje.

39 views

Recent Posts

See All