Promologo_edited_edited.png
  • Prim. Dr Emir Talirevic

Niska vrijednost TSH – šta uraditi?

Updated: Jan 12

Vjerovatno najčešće oboljenje endokrinih žlijezda jesu oboljenja štitne žlijezde. Gotovo da nema ljekara koji nije u svome radu došao u konatkt sa pacijentima koji boluju od ovih oboljenja. Dosta česta situacija u kliničkom radu jeste slučajno otkrivanje poremećenih vrijednosti TSH kod pacijenta koji nema nikakve simptome oboljenja štitne žlijezde i tada se postavlja pitanje – šta dalje?


Ključni način ispitivanja funkcije štitne žlijezde jeste mjerenje hormona pod nazivom TSH (tireoidni stimulirajući hormon). Po definiciji, vrijednost ovog hormona se mijenja u suprotnom smjeru od kretanja vrijednosti hormona –ukoliko lučenje hormona raste, vrijednost TSH će padati, ukoliko opada, TSH će rasti.Međutim, snižena vrijednost TSH ne upućuje nužno da se radi o pojačanoj funkciji štitne žlijezde jer se niska vrijednost TSH sreće i kod niza drugih

oboljenja kao i kod pacijenata koji troše određene lijekove.


Prvi sljedeći korak nakon utvrđivanja niske vrijednosti TSH jeste određivanje nivoa hormona štitne žlijezde (T3 i T4) pri čemu je nužno mjeriti slobodne hormone u krvi (označeno na nalazima kao FT3 i FT4). Naravno, u analizi i svakoj daljoj kliničkoj evaluaciji, potrebno je u obzir uzeti koliko je snižen TSH jer jako niske vrijednosti (ispod 0,1uIU/mL) obično označavaju hipertireozu. Dodatni faktori koji su jako bitni u analizi ovih pacijenata jesu eventualna trudnoća i upotreba kontraceptiva kod žena te teška bolest, neuhranjenost ili pad nivoa bjelančevina u krvi. Određeni broj pacijenata ima blago snižene vrijednosti TSH u krvi ali nemaju nikakve kliničke ili laboratorijske znakove hipertireoze. Za naše čitaoce, potrebno je naglasiti da se «normalne» vrijednosti računaju prema vrijednostima koje vrijede za 95% zdrave populacije. To praktički znači da 5% osoba ima vrijednosti koje spadaju u «abnormalno» područje ali ih to ne klasificira kao osobe sa oboljenjima.


Sljedeći korak u analizi jeste evaluacija lijekova koje osoba eventualno koristi. Određeni lijekovi mogu izazvati pad vrijednosti TSH među kojima su najčešći kortikosteroidni preparati u visokim dozama, dobutamine ili dopamine te antiaritmik Amiodarone. Nakon provedenih pretraga, ljekar može zaključiti da li se radi o oboljenju štitne žlijezde koje je odgovorno za povećanje TSH te nakon toga nastavlja dijagnostički proces sa ciljem postavljanja uzroka poremećaja i određivanja adekvatne terapije.

Iz ove diskusije je jasno da najveći problem u dijagnosticiranju pada TSH predstavljaju umjerene vrijednosti koje sretnemo kod pacijenata sa drugim hroničnim oboljenjima koji uzimaju više različitih medikamenata. Naravno, kod ovih pacijenata je i značaj postavljanja egzaktnog porijekla pada TSH najveći obzirom da pogrešna interpretacija nalaza i uvođenje zamjenskih hormona štitne žlijezde može uzrokovati ozbiljne komplikacije.

2 views