Promologo_edited_edited.png
  • Prim. Dr Emir Talirevic

Pojačan rad štitne žlijezde

Vjerovatno nema osobe ženskog spola koja nekada u svome životu nije dobila

preporuku za kontrolu hormona štitne žlijezde. Ako bi pitali svaku od njih radi čega joj

je kontrola ovih hormona predlagana, dobili bi niz potpuno različitih simptoma: jedna bi

imala lupanje srca, druga depresiju, treća gubitak tjelesne težine, četvrta drhtanje u

rukama, itd. Ova raznolikost u manifestacijama bolesti je tipična uglavnom za

hormonalne poremećaje, gdje štitna žlijezda i njen pojačan rad sigurno prednjače.

Najčešći uzrok pojačanog rada štitne žlijezde je autoimuno oboljenje pod eponimskim

nazivom Graves-ova bolest, odgovorna za 50% do 80% slučajeva hipertireoze. Ovo

oboljenje karakteriše stvaranje antitijela (komponentni imunološkog sistema

organizma) koja su usmjerena prema hormonalnim receptorima na stanicama štitne

žlijeze. Na žalost, vezanje ovih antitijela uzrokuje trajnu pojačanu aktivnost štitne

žlijezde i povećanu količinu hormona koje ova proizvodi.

Simptomi koje pacijenti sa pojačanim radom štitne žlijezde imaju su izuzetno raznovrsni

i tipično variraju u zavisnosti od starosti osobe. Mlađe osobe imaju nešto drugačiju

prezentaciju od osoba starijih od 50 godina. Kod mlađih osoba, dominatni simptomi su

gubitak tjelesne težine, loše podnošenje vrućine u prostoriju, povećan broj dnevnih

stolica, iritabilnost, poteškoće sa spavanjem, neredovni menstrualni ciklusi kod žena te

drhtanje ruku. Kod starijih dosta ovih simptoma može biti odsutno (naročito drhtanje

ruku i lupanje srca) te je kod njih najčešća prezentacija gubitak težine i depresija (tzv.

apatetični hipertireoidizam) uz dosta čestu pojavu srčane aritmije.

Netretirana pojačana funkcija štitne žlijezde može imati teške posljedice. Prilikom

posjete ljekaru kod sumnje na ovu bolest, rutinski se rade hormoni štitne žlijezde uz

ultrazvučni pregled. Na osnovu ova dva podatka, obično je moguće postaviti

preliminarnu dijagnozu o kojem tipu hipertireoze se radi dok za neke pacijente postoji

indikacija za scintigrafiju štitne žlijezde.

Postoje tri načina liječenja pacijenata sa hipertireozom; upotreba antitireoidnih lijekova,

terapija radioaktivnim jodom te hirurški zahvat. Studije su pokazale da sve tri forme

terapije daju slične početne rezultate u liječenju, međutim, nakon početne stabilizacije,

bolest se najčešće aktivira ponovo u grupi tretiranoj medikamentoznom terapijom (oko

40% pacijenata ima recidiv bolesti). Najčešći, početni izbor liječenja su lijekovi gdje je

potrebno naglasiti njihov mali ali opisani rizik nastanka pada krvnih elemenata bijele

loze te se pacijentima savjetuje da odmah prekinu uzimanje ovih lijekova u slučaju

pojave temepratura, rana po ustima ili groznice. Kod žena je nužno i uvođenje

kontracepcije kako bi se spriječila trudnoća u trajanju terapije obzirom na djelovanje

ovih lijekova na plod. Stabilizacija simptoma kod medikamentozne terapije obično

uslijedi u periodu od tri do četiri sedmice.

Ukoliko imate neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, iritabilnost, poteškoće sa snom ili

druge opisane tegobe, preporučljiva je ljekarska konsultacija. Naročito ukoliko imamo u

vidu da pojavu oboljenja najčešće provocira intenzivan stres, infekcija ili skori porod –

stanja koja su jako česta u svakodnevnom životu.

3 views