Promologo_edited_edited.png
  • Prim. Dr Emir Talirevic

Prijeteći moždani udar

Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu, odmah iza srčanih oboljenja.

Novija statistička ispitivanja su pokazala da je smrtnost od srčanih oboljenja u

padu dok je mortalitet kao posljedica moždanog udara u porastu te se predviđa

da će moždani udar postati uzrok smrti broj jedan u SAD u 2013 godini. Dodatan

problem jeste činjenica da jako veliki broj pacijenata preživi moždani udar ali

ostaju sa trajnim, teškim posljedicama koje remete kvalitet života ili ga čine

nemogućim bez pomoći trećeg lica.

U odsustvu terapija koje su trenutno u različitim fazama ispitivanja, a koje su

usmjerene ka reparaciji oštećenja moždanog tkiva nastalih kao posljedica udara,

ključno rješenje jeste prevencija. Naravno, možemo da djelujemo preventivno na

poznate faktore rizika kardiovaskularnih oboljenja koji su jednako bitni i u

prevenciji moždanog udara (smanjenje tjelesne težine, kontrola hipertenzije,

kontrola masnoća i šećera u krvi, prestanak pušenja i slično).

Puno važniji značaj ima stanje koje često prethodi pravom moždanom udaru a

koje se stručno medicinski naziva tranzitorna ishemična ataka, ili skraćeno TIA.

Laički, radi se o pravom moždanom udaru u razvoju koji biva prekinut prije

nastanka oštećenja moždanog tkiva. Naime dolazi do prestanka cirkulacije i

disfunkcije određenog dijela moždanog tkiva. To se manifestuje klasičnom

kliničkom slikom koju bi sreli kod pacijenta sa razvijenim moždanim udarom.

Moguć je nastanak slabosti jedne polovine tijela, gubitka dijela slike, smetnji sa

govorom, nestabilnosti ili jake vrtoglavice praćene duplim slikama ili slično.

Međutim kod TIA, krvni sud se otvori spontano te opisane smetnje imaju

prolazan (reverzibilan) karakter. Problem leži u činjenici da najveći broj

pacijenata ignoriše ove smetnje, smatra ih uzrokovanim nekim drugim stanjem i

najčešće se i ne javljaju ljekaru.

Naravno, rizik nastanka pravog moždanog udara kod pacijenata sa TIA nije isti

kod svih pacijenata. Iz ovog razloga, razvijen je način trijaže pacijenata sa

kliničkom slikom TIA koji nam govori o riziku nastanka moždanog udara u

narednih sedam i devedeset dana. Trijaža se izvodi putem ABCD2 skora. Slova

označavaju ključne faktore rizika (A – starost (age), B – krvni pritisak (blood

pressure), C – klinička slika (clinical features) i dva D – trajanje simptoma

(duration) i dijabetes). Svaki pozitivan odgovor nosi određeni broj bodova.

Pacijenti koji imaju više od 3 boda na ovom ispitivanju imaju pet puta veći rizik

nastanka moždanog udara u narednih 90 dana od osoba sa nižim skorom. Iz ovih

razloga, upute naglašavaju potrebu za hospitalizacijom svih pacijenata koji imaju

skor veći od 2.

Imajući u vidu katastrofalne posljedice koje moždani udar obično ostavlja iza

sebe, bilo u vidu smrtnog ishoda ili u vidu invaliditeta, nužno je svaku pojavu

opisanih smetnji shvatiti izuzetno ozbiljno te se odmah konsultovati sa ljekarom

koji će napraviti dalji program pretraga i uključiti adekvatnu terapiju.

3 views

Recent Posts

See All